PLAV –U sklopu manifestacije „Dani borovnice“, Centar za kulturu Plav organizovao je branje borovnice na prostoru planine Kofiljače. Berači su uživali u branju i u ukusu tog šumskog ploda, družili se, pjevali i igrali uz zvuke gitare, i dan proveli u prekrasnoj atmosferi. Ta tradicija je iznikla iz naroda i živi s narodom, da se ne zaborave običaji, kultura, tradicionalna hrana i sve druge vrijednosti plavskog kraja.
Odavno je poznato da se na teritoriji plavske opštine nalaze najveće površine prirodnih plantaža šumske borovnice, ne samo u eks Jugoslaviji nego i na Balkanu. Nekad su je otkupljivale zadruge, pa ljudi nijesu bili u nedoumici hoće li moći plasirati borovnicu, ali je sada drugačija priča. Prodajom borovnice ranije su domaćinstva značajno dopunjavala svoj budžet, a onda su došle godine masovnog odlaska u inostranstvo iz ekonomskih razloga i taj vid privređivanja je gotovo nestao.
Direktor Centra za kulturu Sulejman Šabović ispričao je za „Dan“ da je ovogodišnja berba organizovana na nadmorskoj visini od preko 1.600 metara, na planini Kofiljači, a pored berača koji ljeti izdižu na katune i planinara koji tuda svakodnevno prolaze, na berbu su došli i članovi kulturno-umjetničkih društava iz Tuzle i Novog Pazara. U pitanju su gosti koji će se svojim pjesmama i igrama predstaviti Plavljanima u sklopu programa u krugu škole „Bećo Bašić“.
– U berbi je učestvovalo oko 100 berača i beračica, što domaćih, a što turista koji su došli u sopstvenoj režiji. Došli su i naši ljudi iz dijaspore i ambijent je stvarno bio idealan, a poslužilo nas je i vrijeme. Svi zajedno smo, pored branja, uživali i uz zvuke gitare koja nas je pratila tokom berbe. Dakle, pored branja, bilo je i igre i pjesme tako da je uživancija bila na vrhuncu. Sa tog uzvišenja moglo se uživati i u pogledu na predivnu panoramu plavsko-gusinjske kotline, na Plavsko jezero, Visitor i kompletno okruženje. S nama je bio i profesor emeritus Agan Kojić sa sarajevskog Prehrambeno- poljoprivrednog fakulteta. On se osvrnuo na borovnicu sa stručne strane, istakavši kako je plavska borovnica po svom sastavu i kvalitetu čak i ispred sibirske borovnice – aronije. Ovom manifestacijom težimo i da stanovništvo podstaknemo i edukujemo da se vrati branju borovnice u planini, ali da to rade rukom, a ne grebenima kojima se uništavaju borovnjaci i borovnice – istakao je Šabović.
On je dodao da „Dani borovnice” na najbolji mogući način promovišu kulturne, turističke i poljoprivredne vrijednosti i resurse ovoga kraja.N.V.

Ministarstvo da pomogne oživljavanju sela

Umjetnički direktor manifestacije „Dani borovnice” Alija Redžematović ističe da borovnice ima u izobilju, te da je ovaj prostor bogomdan i za druge vidove privređivanja, ali se narod iselio i više nema ko da radi.
– Jedino ostaje nada da će se neko sjetiti čime raspolažemo i da mudrom politikom možemo vratiti život selu. Pored Opštine, koja i pokušava nešto da preduzme, ali sama nije u mogućnosti, Ministarstvo poljoprivrede je prvo i najvažnije koje ima instrumente da pomogne oživljavanju sela. Prilikom branja borovnice evociraju se uspomene na stara vremena, ljudi se druže, dođu i zavičajci iz cijelog svijeta, mnogo je lijepo. Mi iz Centra za kulturu ulažemo napore da ovaj dan protekne u najboljem redu, a očekujem da ćemo i sve naredne sadržaje programa manifestacije tako sprovesti – kazao je Redžematović.